Župa Kraljice svete Krunice

Božićna sv. ispovijed

Božićna sv. ispovijed u našoj župi održat će se u petak 21.12. 2012. godine.
Molimo vas, dragi vjernici, da obavezno svi dođete 10min. prije samog početka te da se tako zajednički pripremimo za ovaj sv. sakramenat. 

Na raspolaganju će biti i svećenici naših susjednih župa, pa se nadamo da sve neće predugo trajati.

Pozivamo sve župljane da pristupe ovom sakramentu i na taj način uklone prepreke između sebe i Boga.

Molimo vas da ove dane iskoristite kao pripravu za ovaj sv. sakramenat pokore.

Donosimo raspored sakramenta sv. ispovijedi:
Jug 11:00h i 17:00h
Ljupina - 10:00h i 15:30h

Treća Nedjelja Došašća

U današnjoj 3. nedjelji došašća C evanđelista Luke, u svim čitanjima na službi Božjoj, čut ćemo riječi o radosti koju u srcu pravednika stvara sam Bog. Temeljno ozračje adventa jest radost.

Ona osobito obilježava bogoslužje 3. nedjelje došašća. Po Crkvenom običaju ova se nedjelja zove, nedjelja: „Gaudate – Radujte se!“ A naziv dolazi po današnjoj poslanici sv. Pavla. U prva dva čitanja i odabranom Psalmu, s temom radosti povezana je, tema kršćanske dužnosti u evanđelju. U današnjem evanđelju temeljno je pitanje, tri puta ponovljeno: „Što nam je činiti ili što trebamo činiti?“ Možda je za neke ljude teško povezati vjeru, Crkvu i radost. Izvana se za Crkvu obično misli da su u njoj: zapovijedi, zabrane, ograničenja. No, šteta je za one koji tako misle, jednako, oni u Crkvi i oni izvan Crkve. Kršćanstvo je religija radosti. Kršćanstvo je dakle, jedinstven poziv na radost, ali taj poziv teško prihvaćamo. Najveći govor o Bogu je održavanje dara njegove radosti. To je sadržano u temeljnoj riječi kršćanstva euangelion – evanđelje, što znači Radosna vijest. Nisu svi prihvatili Radosnu vijest i ima puno osporavanja. Ali prijetnje i osporavanja su samo spasonosne, jer vode k dokazu i jačem življenju Radosne vijesti.Ta se kršćanska radost, kako potvrđuje poslanica, temelji na činjenici. Temelji se na vjeri u ono što već posjedujemo, a to je ljubav prema Bogu i ljudima. I sve dok tu ljubav njegujemo u sebi, Bog je uz nas, s nama i u nama. Bog je uvijek s nama: kad smo dobri, kad smo loši, kad smo sretni, kad smo nesretni, kad mu vjerujemo i ne vjerujemo, kad volimo i kad mrzimo. Baš smo sretnici, pa i onda kad to ne osjećamo.

Najava

Sve više se približavamo Božiću. Došašće je poziv na nadu, na obraćenje i promjenu gledišta, a nakon poziva na nadu i obraćenje, slijedi poziv na radost. Ove svete riječi su poziv ljudima da oni, međusobno, jedni drugima stvaraju radost u duši. A radost u duši oslobađa čovjeka od bolesti u tijelu.Tko nema radosti u duši, taj je bolesnik tijelom već prije, nego doista postane teški bolesnik. Isus Krist je Spasitelj ljudi od bolesti duše i tijela. Slušajmo ga!

Tumačenje čitanja

Prvo čitanje (Sef 3, 14-18a
Čitanje Knjige proroka Sefanije

Knjiga proroka Sefanije nalazi se u zbirci dvanaest „Malih proroka.“ Taj naziv označava kratkoću knjižica, ne neku njihovu manju vrijednost u usporedbi s „velikima“ prorocima. Sefanija je djelovao za vrijeme kralja Jošije (639- 609). Njegovo ime znači: „Jahve koji štiti.“ Sefanijina knjiga ima, osim uvoda (1,1), još tri sadržajna dijela i to: prijetnje protiv vlastita naroda (1,2-2,3), prijetnje protiv drugih naroda i eshatološko obraćenje (3,9-20).U svojoj poruci Sefanija oštro napada prijestup protiv Boga i bližnjega kao i drugi proroci 7. i 8. stoljeća pr. Kr. Najoštrije napada one koji vode narod. Njihova krivnja i odgovornost su najveći. To su kralj, njegovi dostojanstvenici, a također i svećenstvo. Sefanijini govori usmjereni su prvenstveno protiv Judeje i Jeruzalema. Propovijedao je i protiv Filisteje (2,4) i protiv Asirije (2,12-14). Nadalje, on govori svome narodu da će Bog učiniti čišćenje i spasenje, Ostatka Izraelova. Na kraju knjige govori o eshatološkim obećanjima koji su nadahnuti Deuteroizaijom (3,9-10).

Opširnije...

Sveta Lucija (mučenica)

Kad se očekuje kralj – piše veliki promicatelj liturgije Pijo Parsch – onda njegovi službenici odlaze u pozadinu. 

Advent je vrijeme očekivanja velikoga Kralja Isusa Krista. Stoga je obnovljeni kalendar uklonio iz adventskog bogoslužja neke svece. Sveta Lucija je ipak ostala. To znači da je ona važna osoba u svijetu svetih.

Rimski kanon ili prva euharistijska molitva spominje je poslije pretvorbe. Ušla je i u Litanije sviju svetih. Božji narod je zaziva u očnim bolestima. Kod nas se osobito štuje u Dubrovniku, gdje ima oltar u crkvi Svetoga Vlaha. Štovanje je vjerojatno došlo iz Venecije gdje se nalaze svetičine relikvije. Od Svete Lucije do Božića ima samo još 12 dana.

Lucijino ime znači »svijetla«. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem narodu vlada uvjerenje da će naredne godine biti u pojedinim mjesecima onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića. O životu svete Lucije znamo samo malo pouzdano. Ona je jedna od posljednjih žrtava velikog progonstva za cara Dioklecijana.

Jedan natpis iz Giovanni-katakomba u Sirakuzi na otoku Siciliji jamči nam njezinu povijesnu egzistenciju, a blagdan joj se već spominje u godini 400. Kao o mnogim drugim svecima, tako je i o njoj kasnije nastala legenda koja joj stavlja na usta ove lijepe riječi što krasno odgovaraju jednoj kršćanskoj djevici: »Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga!« Razjaren poganski mučitelj zagrozio joj se na to: »Dat ću te otpremiti u kuću bludnica da ti bude oskvrnjena čistoća i onda ćete ostaviti tvoj Duh Sveti.« A mudra je djevica odgovorila: »Ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom.« Bog je sačuvao pred poganima djevičanstvo svoje službenice.

Krvnik ju je probo mačem. Zato je umjetnici rado tako i prikazuju. U Sirakuzi nalazi se glasovita stara bazilika Sv. Lucije kamo još i danas mnogi hodočaste.

Naš narod pozna ime Svjetlana ili Lucija. Naša djeca se na dan svete Lucije igraju svjetlom, noseći ga od prozora do prozora, da bi svojom dobrotom, jednostavnošću, priprostošću, omekšali naša srca i omogućili radost i svjetlo na našim licima. Djeca su već sama svjetlo, toplina, nježnost, nevinost i život. Neka nam današnja svetica pomogne da budemo kao djeca.

Druga Nedjelja Došašća

Ova crkvena godina, Godina C, obilježena je Lukinim evanđeljima. Luka opisuje Isusa onako kako ga je on doživio, istražujući dostupne pisane izvore i svjedoke.

Tko je Isus za evanđelista Luku? Za Luku je Isus u prvom redu Gospodin – Kyrios koji ljude zanosi plemenitošću, ljepotom, milinom, otmjenošću poruke i sjajem nastupa kroz koji probija njegova božanstvenost. On Krista osobito voli prikazati kao prijatelja siromaha: socijalno ugroženih, bolesnih i nemoćnih, povrijeđenih i slabih, milosrdnog i obzirnog prema grešnicima i … U njemu, čovjeku, utjelovljena je Božja duša, ideal ljudskog savršenstva – ljepota i dobrota. Već je Dante istakao da je Luka pisac Kristove dobrote. Mnogi ljudi toga vremena ušli su u njegov život, a napose sudjelovali u njegovoj muci i smrti. Isus je došao u našu povijest i nakon toga Isusova ulaska u ljudsku povijest više se ni jedan čovjek prema njemu, prema Isusu, ne može postaviti ravnodušno. Osobito ako do čovjeka dopre „blagovijest,“ Riječ Božja. Tada on postaje i sam nositelj te Riječi, mali glas, a za Isusa veliki čovjek. Evo Došašća, evo dolaska Riječi Božje. Došla je nova povijest. Otkako je Krist došao, nismo više sami; njegovo se djelo ima neprestano ispunjavati i ostvarivati na zemlji do kraja svijeta. O tome nam govori današnja 2. nedjelja došašća. Zbog toga mi danas pripravljamo put Gospodinu koji uvijek dolazi i pomaže ljudima da postanu bolji, da se ostavljaju zloće i sebičnosti, te se neprestano krste njegovim Duhom ljubavi. Odatle i radost koja odzvanja u vrijeme Došašća: Gospodin je došao, on je među nama. Zato, njegovom Riječju i njegovim Duhom možemo osmišljavati svoje živote i cijelu ljudsku povijest. Ovo je velika čast, za nas kršćane. Cilj je dakle, Isus, cilj je susret s Isusom, cilj je doživljaj njegove prisutnosti u nama.

Najava

U Isusu iz Nazareta Bog se uistinu očituje kao osobni Bog. Bog za svakog pojedinca, sa svim njegovim željama i nadanjima. Božji dolazak u utjelovljenju ispravno usmjerava i naše nade u pogledu njegova slavnog pojavka u slavi. I u slavi Bog će se očitovati, ne drugačije, nego upravo kao Bog Isusa Krista. Samo takav Bog može zadovoljiti naša nadanja i unijeti smiraj u naš život. Može ga osmisliti i obogatiti vedrinom i radošću življenja. Primimo ga!

Opširnije...

Nikolinska priredba u našoj župi

Kao i svake godine do sada, tako su se i ove u našoj župnoj dvorani održala priredba za Sv. Nikolu. 

Program je bio namijenjen učenicima nižih razreda, a pripremile su ga vjeruočiteljice i školarci.
Raznim recitacijama, pjesmicama i igrokazom djeca su pozivala sv. Nikolu da dođe te upotpuni taj ugođaj.

Nakon što se priredba izvela, pojavio se sv. Nikola i za svaku dijete priredio prigodan poklon.

Za vrijeme priredbe, pojavio se i Krampus, neka djeca su se uplašila da će im baš on dati šibu, ali smo ga brzo otjerali jer su ove godine svi bili dobri pa Krampus nije imao posla.

  
Fotografije možete pogledati u galeriji.