Župa Kraljice svete Krunice

Blagdan Duhova (Pedesetnica)

Katolička crkva danas slavi blagdan Duhova, blagdan silaska Duha Svetoga na apostole. Poslije Božića i Uskrsa, Duhovi su treća kršćanska svetkovina po važnosti, a slavi se 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća.

Nedjelja Duhova jedna je od najstarijih kršćanskih svetkovina Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekoste, koji se slavio 50 dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

Kršćani, katolici, pravoslavni i protestanti, slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa (u brojanju se uključuju i Uskrs i dan Duhova). To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs. Ovom svetkovinom završava i uskrsno vrijeme. Slavi se i kao blagdan "rođenja Crkve" budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se "dalo krstiti te su primili Duha Svetoga".

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu Krist u nama.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva "Duhovi dani". Prije liturgijske reforme blagdan Duhova imao je svoju osminu. Nakon reforme, dani nakon Duhova pripadaju vremenu kroz godinu, a od osam dana, za svetkovanje Duhova ostala je samo nedjelja.

Slovački parlament izglasao: Brak je zajednica muškarca i žene

Slovački parlament izglasao: Brak je zajednica muškarca i žene! „Brak je zajednica muškarca i žene“ – definicija je braka koja će postati dijelom ustava još jedne europske države – Slovačke!

 U srijedu 5. lipnja slovački su parlamentarci većinom glasova (102 za i 18 protiv) usvojili ustavni amandman o braku kojim se prava i dužnosti povezane s brakom priznaju isključivo zajednici muškarca i žene i time isključili mogućnost legalizacije tzv. istospolnih brakova. 

Povijesnim dogovorom socijalista (SMR) i demokršćana (KDH), Slovačka je postala sedma država članica Europske unije koja je ustavom zaštitila brak kao zajednicu muškarca i žene (nakon Bugarske, Litve, Latvije, Poljske, Mađarske i Hrvatske) i time se otvoreno suprotstavila rodnoj ideologiji i pritiscima od strane međunarodne gay mreže.

Inicijativu za zaštitu braka ustavom pokrenula je u veljači ove godine demokršćanska stranka (KDH), a kao odgovor na Strategiju za provođenje ljudskih prava u Slovačkoj kojom se potiho htjela uvesti rodna ideologija. Na početku inicijative, potpredsjednik slovačkog parlamenta Jan Figel (KDH) izjavio je kako su bivše komunističke zemlje osjetljivije na ideološko jednoumlje, te kako se jedna određena ideologija ne može svima nametati.

- Imamo jasnu ideju o braku i obitelji i ne želimo dopustiti da nam netko izvana drži predavanje o tome – rekao je Figel.

Odluka Slovačkog parlamenta ima i široku potporu u narodu, budući da se prema popisu iz 2011. godine katolicima izjasnilo 67% Slovaka. Postoji nada kako će ova odluka doprinijeti afirmaciji braka kao zajednici muškarca i žene i izvan Slovačke.

Biskupi dali još 12 milijuna kuna za stradale u poplavama

Katolička crkva ukupno je za pomoć poplavljenim područjima izdvojila 18,5 milijuna kuna. Uz to je Caritas prikupio 3,2 milijuna kuna pomoći!

  Iako je proteklih tjedana Katolička Crkva bila žestoko napadana i prozivana radi tobožnje “neosjetljivosti”, ispostavilo se da ipak ona najviše pomaže stradalima s poplavljenog područja. Crkva je tako ukupno za pomoć stradalima izdvojila 18,5 milijuna kuna. Uz to je Caritas prikupio 3,2 milijuna kuna pomoći, ukupno 21,7 milijuna kuna. Postavlja se pitanje, hoće li razni portali i ostalo “žutilo”, te poneke “poznate” osobe uputiti ispriku radi svojih ishitrenih i nepromišljenih izjava i prozivki ili…? 

Pomoć stradalima na poplavljenim područjima bila je tema izvanrednog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koje je održano u ponedjeljak. Hrvatski biskupi odlučili su darovati još 12 milijuna kuna pomoći za stradale u poplavama, nakon što su prethodno izdvojili više od 6,5 milijuna kuna od čega je dio usmjeren Caritasima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Osim toga Hrvatski Caritas je 17. svibnja ove godine pokrenuo akciju prikupljanja pomoći u kojoj je do sada prikupljeno preko 3,2 milijuna kuna. Akcije prikupljanja novčane pomoći na svojim područjima provode biskupijski i župni Caritasi. Tim je putem na poplavljena područja upućena i pomoć od nekoliko stotina tona različite robe.

‘Budući da je sada važno ne samo hitno intervenirati, nego i strateški planirati i promišljati kako najbolje pomoći onima koji su najpotrebniji, Hrvatski Caritas je uputio poziv nadležnim državnim institucijama za osnivanje tijela za bolju koordinaciju aktivnosti u pružanju pomoći’, stoji u priopćenju HBK.

Hrvatski biskupi zahvaljuju svima koji su se uključili u akciju pomoći stradalima te i dalje pozivaju i potiču vjernike kao i sve ljude dobre volje da sudjeluju u prikupljanju pomoći: – pozivom na donacijski telefon 060 90 10

- uplatom na žiro-račun Hrvatskog Caritasa: IBAN HR05 2340 0091 1000 8034 0, poziv na broj 175
- prilozima u svojim župama.

Pojedinosti o aktivnostima koje poduzima Katolička Crkva za pomoć stradalima od poplava mogu se pratiti na mrežnoj stranici www.caritas.hr

Naša Župa pomaže poplavljenim područjima

U organizaciji župe Kraljice svete Krunice dana 25.05. u našoj župi prikupljena je novčana pomoć za stradale u poplavama na području Istočne Slavonije.

Sav prihod od koji smo prikupljali u iznosu od 12.000 kn proslijeđen je u Požešku biskupiju, koja će taj novac donirati najpotrebnijima.

Osim novčanih sredstava, uputili smo pun kamion i kombi hrane, pića, robe i drugih potrepština za unesrećene koje su dostaljene Caritasu Požeške biskupije s obećanjem da ćemo i dalje pratiti situaciju i nastaviti sa skupljanjem potrebnih potrepština.

Mještani naše župe zajedno sa našim župnikom Ivanom Štivičićem još jednom su pokazali veliko srce i dobrotu ljudi u najtežim trenucima.

Sedma Uskrsna Nedjelja

U Sedmoj smo uskrsnoj nedjelji koja je u znaku MOLITVE – molitve PRVE CRKVE: „Dođi, Duša presveti.“ U Djelima apostolskim Crkva se najprije pojavljuje kao Ecclesia orans – Crkva moliteljica. U leksikonu ikonografije, Crkva se pojavljuje kao „ženski lik u stojećem stavu, raširenih ruku i dlanova okrenutih prema gore,“ a označava Mariju Bogorodicu, ali i Crkvu. Raširene ruke podjednako označavaju molitvu kao proslavu Boga, a i vapaj za pomoć. Dlanovi okrenuti prema gore očekuju Božji dar i pomoć. To je najtipičniji oblik kršćanske molitve, sačuvan još i danas u našoj pobožnost, zavisno od pojedinog kraja. U liturgiji je osobito prisutan u moljenju Očenaša. Iz današnjih liturgijskih čitanja doznaje se da su apostoli u dvorani Posljednje večere s Marijom u MOLITVI. Krist je Uzašao na nebo – vratio se svome Ocu. No, on je obećao da će biti sa svojima i da će im poslati Duha. Tako učenici okupljeni oko Marije, očekivali su u „gornjoj sobi,“ dolazak DUHA. Duh Sveti dolazi na skrušenu molitvu. Molitvom su se pripravljali i jačali za teško poslanje – biti svjedoci Kristovi u svijetu. Gornja soba je sigurno ista ona dvorana Posljednje večere koja se naziva, Coenaculum-Blagovalište. Tu se sabrala PRVA CRKVA: apostoli, žene koje Luka spominje u pratnji Isusa Krista, te njegova najbliža rodbina. Osobito je važno što je ovdje Marija, Majka Isusova koja postaje temelj naslova Majke Crkve. Bitno je istaći za povijest kršćanstva da je ova molitva – PRVA DEVETNICA, od Uzašašća do Duhova. Isus u evanđelju moli Oca za svoje. Stoga se u sve tri godine (ABC) pojavljuje kao evanđelje tzv. veliko-svećenička molitva Isusova (Iv 17).

 Najava

Riječ je o MOLITVI! Kristov Duh najbolje prosvjetljuje i osnažuje kroz molitvu. Molitva je mjesto istinskoga zajedništva učenika i mjesto njihova susreta s Uskrslim. „Krist moli za nas, moli u nama i mi se molimo njemu. Moli za nas kao naš svećenik, moli u nama kao naša glava, molimo se njemu kao svom Bogu“ (uči nas sv. Augustin). U ime Oca i Sina i Duha Svetoga, molimo svaki dan. Neka, tvoj Duh Isuse, preobrazi i nas i učini tvojim učenicima!

Tumačenje čitanja
Prvo čitanje (Dj 1, 12-14)
Čitanje djela apostolska

Za ovonedjeljno liturgijsko 1. čitanje, odabran je tekst iz Djela apostolskih, iz poglavlja 1., „Crkva u Jeruzalemu“ – „Apostolski zbor.“ Sveto pismo, kako o Kristovu Uskrsu, tako i o Uzašašću govori kao o činu kojim je sam Bog, Otac, proslavio svoga Sina. Luka u Djelima piše: „Pošto je Isus uzet na nebo, vratiše se apostoli u Jeruzalem s brda zvanog Maslinsko, koje je blizu Jeruzalema…“ Isus je „UZET“ na nebo. To je dakle, djelo Očevo. Važan je ovaj osobni suodnos Oca i Sina. U svom Uskrsu i u svom Uzašašću, Isus je i kao čovjek, na poseban način doživio tu jedinstvenu LJUBAV svojega Oca. Djela dalje potvrđuju tijek događaja: „I pošto uđu u grad, uspnu se u gornju sobu gdje su boravili apostoli: Petar i Ivan i Jakov i Andrija, Filip i Toma, Bartolomej i Matej, Jakov Alfejev i Šimun Revnitelj i Juda Jakovljev – svi oni bijahu jednodušno postojani u molitvi sa ženama i Marijom, Majkom Isusovom i 'braćom' njegovom. Ovaj dio iz Djela apostolskih opisuje PRVU zajednica sastavljenu od Isusovih učenika, njegove Majke Marije i žena koje su ga pratile na njegovom putu naviještanja. One su bile s njim i u zadnjim trenucima smrti na križu. U toj zajednici bila su i Isusova „braća – rođaci.“ Povrativši se s Maslinskoga brda, odakle je Isus otišao u nebesku slavu, ta zajednica je poslušala Isusovu izričitu želju da ne napuštaju Jeruzalem, nego da čekaju obećanje Očevo. I pisac veli: „Svi oni bijahu jednodušno postojani u MOLITVI.“

Opširnije...